Porijeklo robe može biti nepreferencijalno i preferencijalno.
Nepreferencijalno porijeklo robe predstavlja „ekonomsku“ nacionalnost robe tj. roba ne stiče nikakav povlašteni status u vidu ukidanja ili smanjenja carine na istu, već je isto nužno za pravilnu primjenu mnogih mjera ekonomske politike. Kao dokaz nepreferencijalnog porijekla robe izdaje se uvjerenje o porijeklu koje uobičajeno izdaju trgovinske komore zemlje izvoznice.
Link: komorabih.ba/usluge/javni-dokumenti
Preferencijalno porijeklo je propisano Protokolima o definiciji pojma „proizvodi s porijeklom“ i načinima administrativne saradnje, koji su sastavni dio važećih sporazuma o slobodnoj trgovini. Istim se osigurava da se samo za one robe koje su stekle porijeklo u jednoj od zemalja ugovornica primjenjuje povlaštena stopa carine pri uvozu u drugu zemlju ugovornicu.
Proizvodi s porijeklom će imati povlastice propisane važećim sporazumima uz predočavanje dokaza o porijeklu-uvjerenje o kretanju EUR.1 i Izjava na računu.
Uopšteno, smatra se da su proizvodi sa porijeklom, ako su:
- Cjelovito dobiveni;
- Dovoljno obrađeni ili prerađeni proizvodi (uz ispunjenje uslova iz Liste obrade ili prerade);
- Ispunili uslove predviđene za primjenu kumulacije porijekla (bilateralna-materijali korišteni u proizvodnji s porijeklom iz dvije zemlje i dijagonalna-materijali korišteni u proizvodnji s porijeklom iz više od dvije zemlje).
Pored samog načina sticanja preferencijalnog porijekla svaki pojedinačni ugovor propisuje i slijedeće osnovne odredbe i to: nedovoljni postupci prerade ili obrade, opšte pravilo tolerancije, zabranu povrata ili izuzeća od carine (no drawback), načelo teritorijalnosti, pravilo o direktnom transportu, dokaze o porijeklu, mogućnost dodjeljivanja statusa ovlaštenih izvoznika i dr.
Treba istaknuti da svaki protokol o porijeklu ili neka druga pravna osnova kojom su propisana pravila porijekla ima neke svoje specifičnosti i nužno je prilikom utvrđivanja porijekla proučiti konkretan protokol.
Link: uino.gov.ba/portal/hr/carine-hr/porijeklo-robe-2
Regionalna konvencija o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe
Regionalna konvencija o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe (PEM konvencija) predstavlja jedinstveni pravni instrument kojim se definišu pravila o porijeklu robe na koji se mogu pozivati pojedinačni sporazumi o slobodnoj trgovini koji se primjenjuju između PEM Ugovornih strana. Ovim se obezbjeđuje primjena identičnih pravila o porijeklu, u svrhu kumulacije porijekla za robu kojom se trguje između svih PEM Ugovornih strana. PEM sistem kumulacije porijekla je sastavljen od mreže Sporazuma o slobodnoj trgovini, kojima se predviđaju identična pravila o porijeklu robe, čime se omogućava dijagonalna kumulacija.
Cilj PEM konvencije je prevazići poteškoće u upravljanju postojećom mrežom bilateralnih protokola za pravila o porijeklu među zemljama i teritorijama pan-euro-mediteranske zone čime se postojeći bilateralni sistemi za pravila o porijeklu prenose u jedan multilateralni okvir. Jedinstvena konvencija omogućava primjenu identičnih pravila o porijeklu u svrhu kumulacije porijekla za robe kojima se trguje između svih PEM Ugovornih strana.
Alternativna (prelazna) pravila o preferencijalnom porijeklu robe primjenjiva na pan-euro-mediteranskom području (PEM)
Kao što je to navedeno i u preambuli PEM konvencije, da će se pravila o porijeklu trebati izmijeniti i dopuniti kako bi bolje odgovarala ekonomskoj realnosti, revizija PEM konvencije je započela 2013. godine i završila se 2019. godine. Alternativnim pravilima osigurao se novi skup moderniziranih, jednostavnijih i fleksibilnijih pravila o porijeklu.
U toku je proces izmjene protokola o porijeklu unutar PEM područja, implementacijom alternativnog skupa pravila o porijeklu primjenjivih zajedno s pravilima PEM konvencije, na bilateralnoj osnovi, do usvajanja revidirane Konvencije.
U skladu s tim, alternativna pravila neće biti obavezna, već će ih privredni subjekti dobrovoljno primjenjivati. Svrha im nije izmjena PEM konvencije, koja će se i dalje u cijelosti primjenjivati između PEM Ugovornih strana. Dakle, alternativna pravila neće mijenjati prava i obaveze ugovornih strana prema PEM konvenciji.
DG TAXUD je u saradnji sa stručnjacima iz EU i Turske pripremio Vodič / Smjernice o alternativnim PEM pravilima:
GUIDANCE TRANSITIONAL PEM RULES OF ORIGIN (.pdf)
SMJERNICE PRIJELAZNA PRAVILA PEM-A (.pdf)
Proces usvajanja izmjena i dopuna bilateralnih protokola o porijeklu i o pravilima porijekla sa svim ostalim partnerima (Bosna i Hercegovina, Egipat, Izrael, Kosovo, Liban, Crna Gora, Turska i Ukrajina) je u toku i u različitim fazama napretka.
U svrhu primjene dijagonalne kumulacije porijekla između PEM ugovornih strana, iste se međusobno obavještavaju preko Evropske komisije o važećim pravilima o porijeklu koja su dogovorena s ostalim stranama. Na temelju tih obavijesti, Komisija objavljuje Obavijest u Službenom listu Evropske unije – serija C, koju možete naći na linku ispod.
Opšti sistem povlastica
Opšti sistem povlastica (eng. Generalized System of Preferences – GSP) je najpoznatiji oblik jednostranih preferencijalnih aranžmana kojim razvijene zemlje svijeta odobravaju povlastice zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama. Sistem je usvojen na Konferenciji UNCTAD-a 1968. godine sa ciljem veće integriranosti zemalja u razvoju i najmanje razvijenih zemalja u međunarodni trgovinski sistem. Razvijene zemlje kroz opšti sistem povlastica odobravaju preferencijalni uvoz iz zemalja u razvoju i najmanje razvijenih zemalja i to najviše za industrijske proizvode, a manje za poljoprivredne.
Zahtjev za GSP tretman mora biti potkrepljen odgovarajućim dokazom. U tu svrhu koristi se GSP certifikat o porijeklu – Form A. Sam obrazac i njegov sadržaj je usvojen 1970. godine od strane UNCTAD-ove Radne grupe za porijeklo robe kao uobičajeni certifikat o porijeklu robe za upotrebu u GSP šemi.
U Bosni i Hercegovini ovaj certifikat izdaje Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.
Link: komorabih.ba/usluge/javni-dokumenti
Bosna i Hercegovina je korisnik slijedećih GSP šema koje su prijavljene UNCTAD Sekretarijatu: Australija, Japan, Novi Zeland, zemlje članice Euroazijskog ekonomskog saveza i Sjedinjene Američke Države.
Link: https://unctad.org/topic/trade-agreements/generalized-system-of-preferences
Više informacija na:
https://trade.ec.europa.eu/access-to-markets/en/content/quick-guide-working-rules-origin
https://www.efta.int/Free-Trade/Customs-and-Origin-516031
https://cefta.int/trade-info-center/
https://www.trade.gov.tr/free-trade-agreements
