Vodič za uvoz u Bosnu i Hercegovinu

• Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju (Službeni glasnik FBiH, broj 01-303/95)
• Zakon o carinskoj politici u BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj 58/15) (07.09.2015.)
• Zakon o carinskoj tarifi (“Službeni glasnik BiH”, broj 58/12)
• Zakon o carinskim prekršajima BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj 88/05)
• Zakon o carinskim prekršajima BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj 28/22) (06.05.2022.)

Podzakonski akti vezani uz navedene zakone: uino.gov.ba/portal/hr/propisi-hr/carina-2

Legislativa:
– Zakon o Hrani Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH, broj 50/04)
– Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani  (“Službeni glasnik BiH”, broj 68/13)

Uvoznik hrane i hrane za životinje, odnosno njegov zastupnik (špediter), obavezan je prije carinjenja pošiljke, inspektoru za hranu na carinskoj ispostavi podnijeti zahtjev za pregled pošiljke radi utvrđivanja njene bezbjednosti za ljudsku upotrebu, odnosno usaglašenosti sa propisima.

Uvoznik, odnosno njegov zastupnik (špediter) inspektoru na carinskoj ispostavi podnosi zahtjev za pregled pošiljke, uz koji se obavezno prilaže:

• 1. Faktura;
• 2. Specifikacija robe;
• 3. Sertifikat – uvjerenje nadležnog organa zemlje izvoznice o bezbjednosti pošiljke

Nakon što inspektor utvrdi da je uvoznik odnosno ovlašteni zastupik uvoznika podnio svu propisanu dokumentaciju, pristupa pregedu pošiljke koja se uvozi, te ukoliko utvrdi da ista ispunjava sve propisane uslove donosi rješenje kojim se odobrava uvoz, carinjenje i stavljanje u promet predmetne pošiljke. Inspektor je zakonom ovlašćen da uzima uzorke hrane i hrane za životinje koja se uvozi, radi laboratorijskog ispitivanja njihove bezbjednosti i usaglašenosti sa propisima. Troškove laboratorijskog ispitivanja uzoraka snosi uvoznik, bez obzira da li su rezultati ispitivanja uredni ili neuredni. Link: Spisak akreditiranih tijela za ocjenjivanje usklađenosti (.pdf).

U slučaju kada inspektor u skladu sa procjenom rizika utvrdi da je potrebno izvršiti uzorkovanje pošiljke za laboratorijsko ispitivanje, sačinjava Zapisnik o pregledu i uzimanju uzoraka koji se sastavlja u tri primjerka, od kojih se jedan primjerak uručuje predstavniku uvoznika, jedan ovlašćenoj laboratoriji za vršenje analiza, a jedan zadržava inspektor za službene potrebe. Učestalost uzimanja uzoraka zavisi od procjene rizika, pri čemu se u obzir uzimaju sljedeći elementi:

• Vrsta hrane i hrane za životinje koji se uvoze,
• Kategorija stanovništva kojoj su namijenjeni (djeca, trudnice…),
• Zastupljenost tih proizvoda na tržištu,
• Učestalost uvoza (prvi uvoz hrane i hrane za životinje),
• Rezultati prethodnih ispitivanja,
• Zemlja porijekla,
• Renomiranost proizvođača,
• Informacije sa RASFF-a,
• Pritužbe potrošača,
• Informacije o utvrđivanju da hrana i hrana za životinje nije bezbjedna, dobijene iz drugih izvora.

Nakon završetka procedure uzorkovanja, inspektor uvozniku izdaje Saglasnost za carinjenje pošiljke, a uvoznik ne smije stavljati u promet pošiljku od koje su uzeti uzorci za laboratorijsko ispitivanje, do donošenja rješenja inspektora u skladu sa rezultatima laboratorijskog ispitivanja uzoraka.

U slučaju kada su rezultati analize uredni, inspektor o tome obavještava uvoznika, dostavlja mu rješenje kojim odobrava uvoz i stavljanje pošiljke u promet.

U slučaju kada su rezultati analize neuredni, inspektor uvozniku dostavlja obavještenje o rezultatima analize, uz napomenu da uvoznik ima pravo da u zakonom određenom roku od tri dana zatraži superanalizu. Ako je rezultat superanalize neuredan, inspektor donosi rješenje kojim zabranjuje uvoz predmetne pošiljke i nalaže njeno vraćanje pošiljaocu ili uništavanje.

Legislativa:
– Zakon o zaštiti zdravlja bilja („Službeni glasnik BiH“ broj: 23/03);
– Zakon o zaštiti novih sorti bilja u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj: 14/10 i 32/13);
– Zakon o mineralnim đubrivima („Službeni glasnik BiH“ broj: 46/04);
– Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima BiH („Službeni glasnik BiH“, broj: 49/04);
– Zakon o sjemenu i sadnom materiju poljoprivrednih biljaka BiH („Službeni glasnik BiH“, broj: 03/05);
– Zakon o GMO („Službeni glasnik BiH“, broj: 23/09);

Fitosanitarna inspekcija prilikom uvoza vrši kontrolu zdravstvene ispravnosti bilja, biljnih proizvoda i regulisanih objekata, kvaliteta sjemena, mineralnih đubriva i sredstava za zaštitu bilja.

Fitosanitarni pregled predstavlja provjeru dokumentacije, identiteta i zdravstvenog stanja bilja, biljnih proizvoda i propisanih objekata, radi utvrđivanja prisustva ili odsustva štetnih organizama, kao i svaku drugu provjeru usaglašenosti sa fitosanitarnim propisima.

Pošiljka bilja je određena količina bilja, biljnih proizvoda i propisanih objekata koja se transportuje i koju prati jedan fitosanitarni sertifikat ili drugi jedinstveni dokument ili oznaka, potrebni za sprovođenje carinskih ili drugih postupaka. Pošiljka se može sastojati iz više partija ili lotova.

Pošiljke bilja sa Liste 5B dio 1 i Liste 5B dio 2 (Pravilnika o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i regulisanih objekata „Službeni glasnik BiH: 48/13“), koje se uvoze, njihova ambalaža, kao i prevozno sredstvo kojima se prevoze, podliježu obaveznom fitosanitarnom pregledu na graničnom prelazu i mora ih pratiti fitosertifikat. Objedinjeni spisak roba koje podliježu fitosanitarnom pregledu objavljen je na web stranici www.uino.gov.ba.

Fitosanitarna inspekcija vrši obaveznu kontrolu pošiljaka bilja, biljnih proizvoda i regulisanih objekata prilikom uvoza na graničnom prelazu, a u cilju utvrđivanja prisustva štetnih organizama i usklađenosti sa fitosanitarnim propisima. Fitosanitarni inspektori na graničnim prelazima obavljaju sledeće provjere:

• 1. Provjeru dokumentacije;
• 2. Utvrđivanje identiteta pošiljke;
• 3. Zdravstveni pregled pošiljke, ambalaže i prevoznog sredstva.

Uvoznik, odnosno njegov zastupnik (špediter), obavezan je prije carinjenja pošiljke fitosanitarnom inspektoru na graničnom prelazu podnijeti zahtjev za fitosanitarni pregled pošiljke radi utvrđivanja njene usaglašenosti sa propisima. U zavisnosti od vrste ili tipa pošiljke bilja, biljnih proizvoda i regulisanih objekata, uvoznik, odnosno njegov zastupnik (špediter) uz zahtjev za pregled pošiljke obavezno prilaže:

• 1. Fitosertifikata koji prati pošiljku;
• 2. Rješenja o upisu u odgovarajući registar uvoznika;
• 3. Registra sorti poljoprivrednog bilja – za pošiljke sjemena, rasada i sadnog materijala;
• 4. Sertifikata o kvalitetu pošiljke sjemena i sertifikata o sortnosti pošiljke sjemena;
• 5. Sertifikata o proizvodnji za pošiljke sadnog materijala;
• 6. Ostalu dokumentaciju koja prati pošiljku (faktura, tovarni list, brodska teretnica i dr.) koja se koriste za sprovođenje carinskih ili drugih postupaka, a koriste se za upoređivanje relevantnih podataka pri identifikaciji pošiljke;

Ukoliko je zahtev za fitosanitarni pregled uredno popunjen i pošiljku prati potpuna i ispravna dokumentacija nastavlja se procedura fitosanitarnog pregleda. Inspektor vrši identifikaciju pošiljke upoređivanjem podataka iz prateće dokumentacije sa obilježjima na pošiljci i sadržajem same pošiljke.

Nakon provjere dokumentacije, inspektor vrši provjeru zdravstvenog stanja pošiljke, gdje se provjerava da li su bilje, biljni proizvodi, propisani objekti, njihova ambalaža i prevozno sredstvo zaraženi štetnim organizmima. Pregled prevoznog sredstva obuhvata identifikaciju prevoznog sredstva, pregled tovarnog dijela u kome je smještena pošiljka u cilju utvrđivanja prisustva štetnih organizama. Pregled ambalaže obuhvata pregled ambalaže na prisustvo štetnih organizama, dok pregled bilja obuhvata pregled cjelokupne pošiljke, utvrđivanje njenog identiteta i integriteta, te po potrebi uzimanje uzoraka.

Кada fitosanitarni inspektor izvrši pregled prevoznog sredstva, ambalaže i same pošiljke na graničnom prelazu i konstatuje da ista ispunjava uslove propisane zakonom izdaje rješenje o dozvoli uvoza pošiljke.

Ukoliko se prilikom pregleda pošiljke posumnja na prisustvo karantinski štetnog organizma ili ispunjavanje propisanih parametara kvaliteta, inspektor vrši uzorkovanje za laboratorijsku analizu, a troškove ispitivanja snosi uvoznik.

Pojedine biljne vrste se obavezno uzorkuju i šalju na laboratorijsku analizu na prisustvo latentne infekcije u skladu sa specifičnim procedurama za te vrste bilja. Takođe, pojedine biljne vrste se uzorkuju i šalju na laboratorijsku analizu na prisustvo štetnih organizama u skladu sa objavljenim programima posebnog nadzora i sprovođenjem posebnih fitosanitarnih pregleda radi otkrivanja pojave određenih štetnih organizama.

U slučaju uzorkovanja za laboratorijsku analizu, pošiljka se zadržava na graničnom prelazu do dobijanja rezultata analize, izuzetno inspektor može dozvoliti privremeni prevoz do registrovanog carinskog skladišta gdje pošiljka čeka rezultate analiza pod carinskim nadzorom. Po dobijanju rezulatata laboratorijske analize, ukoliko nije utvrđeno prisustvo štetnih organizama inspektor izdaje rješenje o dozvoli uvoza pošiljke, a ukoliko je potvrđeno prisustvo štetnih organizama inspektor donosi rješenje kojim zabranjuje uvoz predmetne pošiljke i nalaže njeno vraćanje pošiljaocu ili uništavanje.

Predmeti opšte upotrebe su: kozmetički proizvodi, dječje igračke, deterdženti i druga sredstva za održavanje čistoće, materijali i predmeti koji dolaze u neposredan dodir sa hranom, duvan, duvanske prerađevine i pribor za pušenje, određeni predmeti i proizvodi koji pri upotrebi dolaze u neposredan dodir sa kožom ili sluzokožom (to su između ostalih i nakit, pribor za njegu nokata, obrva, nogu, usnici na ronilačkoj opremi, zaštitne maske i rukavice, zviždaljke, četkice i konac za zube, proizvodi za zagrijavanje tijela, pelene, određeni predmeti za nastavu u školama, repelenti za kožu, prezervativi, proizvodi za intimnu njegu i dr.), te sirovine, aditivi, ambalaža, oprema i uređaji za proizvodnju predmeta opšte upotrebe.

Uvoznik predmeta opšte upotrebe, odnosno njegov zastupnik (špediter), obavezan je prije carinjenja pošiljke republičkom ili federalnom zdravstvenom inspektoru na carinskoj ispostavi podnijeti zahtjev za pregled pošiljke radi utvrđivanja njene bezbjednosti za ljudsku upotrebu, odnosno usaglašenosti sa propisima.

Uvoznik, odnosno njegov zastupnik (špediter) inspektoru na carinskoj ispostavi podnosi zahtjev za pregled pošiljke, uz koji se obavezno prilaže:

• 1. Faktura;
• 2. Specifikacija robe;
• 3. Sertifikat-uvjerenje nadležnog organa zemlje izvoznice o bezbjednosti pošiljke.

Nakon što inspektor utvrdi da je ovlašteni zastupik uvoznika podnio svu propisanu dokumentaciju, pristupa pregedu pošiljke koja se uvozi, te ukoliko utvrdi da ista ispunjava sve propisane uslove donosi skraćeno rješenje kojim se odobrava uvoz, carinjenje i stavljanje u promet predmetne pošiljke.

Inspektor je zakonom ovlašćen da uzima uzorke predmeta opšte upotrebe koji se uvoze, radi laboratorijskog ispitivanja njihove bezbjednosti i usaglašenosti sa propisima. Troškove laboratorijskog ispitivanja uzoraka snosi uvoznik, bez obzira da li su rezultati ispitivanja uredni ili neuredni.

U slučaju kada inspektor u skladu sa procjenom rizika utvrdi da je potrebno izvršiti uzorkovanje pošiljke za laboratorijsko ispitivanje, sačinjava Zapisnik o pregledu i uzimanju uzoraka koji se sastavlja u tri primjerka, od kojih se jedan primjerak uručuje predstavniku uvoznika, jedan ovlašćenoj laboratoriji za vršenje analiza, a jedan zadržava inspektor za službene potrebe. Učestalost uzimanja uzoraka zavisi od procjene rizika, pri čemu se u obzir uzimaju sljedeći elementi:

• Vrsta predmeti opšte upotrebe koji se uvoze;
• Kategorija stanovništva kojoj su namijenjeni (djeca, trudnice…);
• Zastupljenost tih proizvoda na tržištu;
• Učestalost uvoza (prvi uvoz te vrste predmeti opšte upotrebe obavezno);
• Rezultati prethodnih ispitivanja;
• Zemlja porijekla;
• Renomiranost proizvođača;
• Informacije sa RAPEX-a
• Pritužbe potrošača;
• Informacije o utvrđivanju nebezbjednih proizvoda dobijene iz drugih izvora.

Inspektor uzorke uzima u duplikatu, jedan za prvu analizu, a drugi istovjetan i u istoj količini za drugu analizu, odnosno superanalizu. Uzorci se uzimaju u količinama koje kao minimalne zahtijeva ovlašćena laboratorija.

Nakon završetka procedure uzorkovanja, inspektor uvozniku izdaje Saglasnost za carinjenje pošiljke, a uvoznik ne smije stavljati u promet pošiljku od koje su uzeti uzorci za laboratorijsko ispitivanje, do donošenja rješenja inspektora u skladu sa rezultatima laboratorijskog ispitivanja uzoraka. U slučaju Kada su rezultati analize uredni, inspektor o tome obavještava uvoznika, dostavlja mu rješenje kojim odobrava uvoz i stavljanje pošiljke u promet.

Uputstva Ureda/ Kancelarije za veterinarstvo vezana za uvoz:
Link: vet.gov.ba/bs/uputstva-obrasci/c244

UPUTSTVO O POSTUPKU STAVLJANJA ROBE U SLOBODAN PROMET NA RAČUN NJENE KRAJNJE UPOTREBE (.pdf)

Carinski postupak stavljanja robe u slobodan promet provodiće carinski referati na graničnim prijelazima i to: Pavlovića Most, Gorica, Kamensko i Bijača.

Carinski postupak stavljanja robe u slobodan promet provodiće se na sljedećoj robi koja je navedena u  UPUTSTVU O ODREĐIVANJU CARINSKIH REFERATA NA GRANIČNIM PRIJELAZIMA U KOJIMA SE MOŽE PROVODITI CARINSKI POSTUPAK STAVLJANJA ROBE U SLOBODAN PROMET, VRSTE ROBA I NAČIN PROVEDBE POSTUPKA (.pdf)

Ovaj postupak se uglavnom odnosi na određene vrste građevinskog materijala i žitarice koje se uvoze.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za postupak krajnje upotrebe može podnijeti u pisanom obliku i na osnovu carinske prijave.

1. Podnošenje zahtjeva u pisanom obliku

Zahtjev za izdavanje odobrenja za postupak krajnje upotrebe može podnijeti osoba koja uvozi, organizuje ili koristi robu za krajnju upotrebu. Zahtjev taksiran propisanom administrativnom taksom, podnosi se regionalnom centru mjerodavnom prema mjestu sjedišta podnosioca zahtjeva.

Uz zahtjev podnosi se dokaz o registraciji djelatnosti u okviru koje se roba može staviti u propisanu krajnju upotrebu. Zahtjev, sa njegovim prilozima, podnosi se u dva primjerka, od kojih jedan ostaje u spisu kod izdavaoca odobrenja, a drugi se, sa odobrenjem, dostavlja nadzornom carinskom uredu.

Odobrenje za postupak krajnje uporabe, po ovoj vrsti zahtjeva, izdaje mjerodavni regionalni centar na obrascu iz Priloga 43 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva ili od dana kada je carinski organ primio zatražene nedostajuće ili dodatne podatke. Odobrenje se daje samo osobama registrovanim na carinskom području Bosne i Hercegovine i kod Uprave za neizravno oporezivanje.

U odobrenju određuje se rok njegovog važenja, u zavisnosti od potreba podnosioca zahtjeva, koji ne može biti duži od tri godine.

Rok se računa od dana stupanja na snagu odobrenja i u tom roku roba navedena u odobrenju se može prijaviti za postupak krajnje upotrebe. U izuzetno opravdanim slučajevima prihvatljivim za carinske organe (npr. zbog nepredviđenih okolnosti ili više sile ili zbog poteškoća u procesu proizvodnje), na zahtjev imaoca odobrenja, rok važenja odobrenja, za istu vrstu radnje i robe, može iznositi i duže od 3 godine i to za period trajanja nepredviđenih okolnosti ili više sile ili poteškoća u procesu proizvodnje.

2. Podnošenje zahtjeva pomoću carinske prijave

Zahtjev za postupak krajnje upotrebe, može se podnijeti i pomoću carinske prijave kojom se roba stavlja u postupak krajnje upotrebe.

To mogu biti izuzetni slučajevi u kojima bi svako odlaganje ili kašnjenje krajnje upotrebe moglo izazvati ozbiljne ekonomske poteškoće (npr. obustava proizvodnog procesa koji se mora u kontinuitetu odvijati, zahtjevi sezone, prekid normalnog odvijanja poslovne aktivnosti i sl.), koje podnosilac zahtjeva mora dokazati ili učiniti vjerovatnim, uz uslov da: a) podnosilac zahtjeva odredi propisanu krajnju upotrebu cjelokupnoj robi i b) osigurava pravilno izvođenje radnji u vezi postupka krajnje upotrebe.

Uovim slučajevima, carinski organ će zahtijevati da deklarant, uz carinsku prijavu, priloži i dokument koji treba da sadrži bar sljedeće podatke, osim ako se takvi podatci ne smatraju potrebnim ili su već unijeti u carinsku prijavu:

• a) ime i adresu podnosioca zahtjeva, deklaranta i operatera,
• b) karakter krajnje upotrebe,
• c) tehnički opis robe koja se stavlja u postupak krajnje upotrebe i proizvoda nastalih njihovom krajnjom upotrebom i sredstava za njihovo identifikovanje,
• d) procijenjeni normativ proizvodnje ili metod pomoću kojeg se taj normativ može odrediti,
• e) procijenjeni period za određivanje krajnje upotrebe robe,
• f) mjesto gdje će se roba stavljati u krajnju upotrebu.

Ovaj dokument može biti sačinjen i ovjeren bilo na posebnom listu papira ili na obrascu iz Priloga 43 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH. Na tom dokumentu carinski organ unosi šifru carinskog ureda, te podatke o vrsti, broju i datumu carinske prijave na koju se odnosi, te službenu šifru i potpis.

Ovaj postupak se odnosi samo u slučaju kada se roba stavlja u postupak krajnje upotrebe za koji je nadležan samo jedan carinski ured iz jednog regionalnog centra. Odobrenje se daje samo osobama registrovanim na carinskom području Bosne i Hercegovine i kod Uprave za neizravno oporezivanje.

Rok za razduživanje postupka krajnje upotrebe

U odobrenju će biti određen i rok do kojeg se robi stavljenoj u postupak krajnje uporabe mora odrediti propisana krajnja upotreba, koji počinje teći od dana prihvatanja carinske prijave za ulazak robe u postupak krajnje uporabe (IM 4), koji rok prijavni carinski ured obvezno unosi u polje D/J (četvrti red) carinske prijave.

Kada to okolnosti nalažu, rok se na zahtjev imaoca odobrenja, može produžiti.
Zahtjev, kojem se prilaže carinska prijava o ulasku robe u postupak krajnje upotrebe za koju se traži produženje roka, treba da sadrži:

• a) opravdane razloge za produženje roka,
• b) period produženja,
• c) količinu uvezene robe koja je preostala za razduživanje,
• d) druge podatke eventalno potrebne za odobravanje zahtjeva.

Odluku o produženju roka, nadzorni carinski ured donosi u skraćenom postupku, u vidu zabilješke na zahtjevu, a odobreni rok produženja upisuje u polje D/J (četvrti red) carinske prijave za koju je odobreno produženje roka njenog razduživanja.

Osiguranje plaćanja carinskog duga

U principu, jemstvo za osiguravanje plaćanja carinskog duga se ne zathtijeva, osim u slučajevima:

• a) podnosi zahtjev pomoću carinske prijave,
• b) u slučajevima kada je postupak krajnje upotrebe u vezi s korištenjem tarifnih kvota,
• c) kada podnosilac zahtjeva po prvi put koristi “krajnju upotrebu”, bez obzira o kojoj robi je riječ.
• d) drugim slučajevima kada to ocijeni izdavalac pisanog odobrenja, imajući pri tome u vidu, u svakom konkretnom slučaju, okolnosti koje mogu uticati na takvu odluku (npr. vrsta i karakter robe i postupak obrade koju treba proći, mogućnost lakšeg ili težeg identifikovanja robe, rok krajnje upotrebe, povjerljivost imaoca odobrenja i njegova saradnja sa carinskim organima i slično).

Imalac odobrenja za postupak krajnje upotrebe, bez obzira da li je ili nije zahtijevano jemstvo, odgovaran je za carinski dug koji bi mogao nastati u tom postupku.

Postupak stavljanje robe u postupku krajnje upotrebe

Roba se prijavljuje za postupak krajnje upotrebe podnošenjem uvozne carinske prijave IM 4 prijavnom carinskom uredu u roku važenja odobrenja. Carinska prijava se popunjava u skladu sa propisima kojima je regulisano pitanje popunjavanja carinskih prijava, s tim da se u polje 44 prijave, pored ostalih podataka, obvezno unosi i naznaka: ”KRAJNJA UPOTREBA”, te broj i datum odobrenja u pisanom obliku  ako postoji.
Uz carinsku prijavu prilaže se odobrenje i dokumenta: faktura na osnovu koje je prijavljena carinska vrijednost robe; dokumenta potrebna za primjenu preferencijalnih tarifnih mjera ili drugih mjera koje odstupaju od važećih propisa koji se primjenjuju na prijavljenu robu; sva ostala dokumenta potrebna za primjenu propisa koji uređuju stavljanje prijavljene robe u slobodni promet.

Carinski organi mogu zahtijevati da se prilikom podnošenja prijave prilažu prevozna (transportna) dokumenta. Takođe, carinski organi mogu zahtjevati u slučaju kada je jedna vrsta robe upakovana u dva ili više paketa, da se predoči paking lista ili jednako vrijedan dokument u kojem se navodi sadržaj svakog od paketa.

Kada roba ispunjava uslove za oslobađanje od uvoznih dažbina i slučajevima primjene jedinstvene carinske stope, gore navedena dokumenta se ne moraju zahtijevati, osim ako carinski organi to ne smatraju neophodnim.

Carinska prijavu, carinski ured provjerava tj. da li prijavljena roba odgovara opisu iz odobrenja, da li njeno stvarno stanje u pogledu vrste, količine, kvalitete, vrijednosti i porijekla odgovara podacima navedenim u carinskoj prijavi i gorenavedenim dokumentima, te poduzima mjere identifikovanja koje su navedene u odobrenju.

Roba koja je po odobrenju stavljena u postupak krajnje upotrebe, u skladu sa Zakonom o carinskom postupku, ostaje pod carinskim nadzorom i podliježe uvoznim taksama i naknadama.

Ovlaštena carinska ispostava obvezna je kod imaoca odobrenja (uključujući i druge osobe koja su poslovno direktno ili indirektno uključene u radnje krajnje upotrebe ili su u posjedu dokumenata u vezi s tim postupkom), uz njegovo odobrenje ili odobrenje njegovog ovlaštenog zastupnika, izvršiti kontrolu krajnje upotrebe, najkasnije u roku od 10 dana od dana isteka odobrenog roka krajnje upotrebe. Carinski službenici koji obavljaju kontrolu krajnje upotrebe, sastavljaju zapisnik koji treba sadržavati sve potrebne podatke navedene u odobrenju i o nalazima kontrole. Zapisnik se sastavlja u tri primjerka, a potpisuje ga, pored carinskih službenika, i osoba kod koje je vršena kontrola. Jedan primjerak zapisnika predaje se osobi kod koje je vršena kontrola, drugi primjerak ostaje kod carinskog ureda. Uz zapisnik se prilažu i dokazi do kojih se dođe u toku vršenja kontrole. Ukoliko je roba, na teemelju rezultata kontrole, upotrijebljena za odobrenu krajnju upotrebu, postupak krajnje upotrebe se smatra završenim. Također, razdužuje se i jemstvo, ako je po zahtjevu carinskog organa bilo podnijeto.

Međutim, ukoliko, na temelju rezultata kontrole, sva ili dio robe nije stavljena u odobrenu krajnju upotrebu, za tu robu, u skladu sa Zakonom o carinskoj politici, nastaje carinski dug, koji se obračunava u skladu sa navedenim Zakonom. U tom slučaju ovlašteni carinski ured, odmah bez odgađanja, pokreće odgovarajući postupak za naplatu nastalog carinskog duga.

---

LOKALNO KUĆNO CARINJENJE PRI UVOZU (.pdf)

---

Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba u Bosnu i Hercegovinu

Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, donosi Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba na godišnjem nivou.

Odlukom su obuhvaćene 63 tarifne oznake u sektorima tekstilne, obućarske, hemijske, metalne, prehrambene i grafičke industrije, kao i elektroindustrije.

Radi ostvarivanja prava na uvoz robe navedene u stavu (2) ovog člana, uz carinsku deklaraciju se podnosi potvrda Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) da će se roba koristiti u vlastitoj proizvodnji i

potvrda Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine da se roba ne proizvodi u Bosni i Hercegovini ili roba domaće proizvodnje ne zadovoljava potrebe privrede i tržišta.

Primjena Odluke, između ostalog, vrši se na sljedeći način ukoliko se repromaterijal nalazi na listi tarifnih brojeva:

• Potvrda iz MVTEO
• Potvrda VTK/STK

Link: Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31. 12. 2023. godine (.pdf)

Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina/Ovjera specifikacija

Odredbama članka 207. Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 58/15), koji se primjenjuje od 25.04.2018. godine, propisani su slučajevi oslobađanja od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina.

Odlukom o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina („Službeni glasnik BiH“, broj 24/18) propisuju se uvjeti i postupak ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina pri puštanju robe u slobodan promet u slučajevima propisanim člankom 207. točka a) Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini i ograničenja glede raspolaganja robom koja je oslobođena od plaćanja uvoznih dažbina, kao i za oslobađanja od plaćanja izvoznih dažbina pri izvozu.

Detaljne informacije na linku:  mvteo.gov.ba/Content/Read/oslobodenja-od-dadzbina-ovjera-specifikacija?lang=hr

Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine 

Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine osnovana je Zakonom o nadzoru nad tržištem u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 45/04, 44/07 i 102/09). Agencija je samostalna upravna organizacija, ima svojstvo pravnog lica i za svoj rad odgovara Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

Zakonom o nadzoru nad tržištem u BiH se uređuje nadzor proizvoda stavljenih na tržište Bosne i Hercegovine, utvrđuju opći principi i uspostavlja sistem nadzora nad tržištem, kojeg čine:

• Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine, i
• Inspekcijski i drugi organi uprave Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine koji su posebnim zakonima i propisima ovlašteni za vršenje inspekcijskih i drugih poslova koji se odnose na kontrolu proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine.

Sistem nadzora nad tržištem:

• nadzire usklađenosti proizvoda stavljenih na tržište sa zahtjevima za sigurnost proizvoda propisanim Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda i posebnim tehničkim propisima,
• nadzire ispunjavanje propisanih obaveza proizvodača i distributera, i
• provodi mjere s ciljem usklađivanja proizvoda koji nisu usklađeni sa propisanim zahtjevima za sigurnost.

Link: http://annt.gov.ba/Agencija/zakonodavstvo

Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine

Institut predstavlja integralni dio infrastrukture kvaliteta BiH te je prepoznat u evropskoj i svjetskoj mreži instituta za mjeriteljstvo. U ovom smislu, Institut učestvuje u uspostavljanju i održavanju državnog i međunarodnog mjeriteljskog sistema zasnovanog na jedinstvenom sistemu mjernih jedinica i praksi u dokazivanju sljedivosti mjernih rezultata. Institut predstavlja Bosnu i Hercegovinu u međunarodnim institucijama koje se bave naučnim i zakonskim mjeriteljstvom i na taj način promoviše mjeriteljski sistem BiH u svijetu.

Institut je odgovoran za razvoj i održavanje državnih mjernih etalona, te uspostavljanje i pružanje stručnih mjeriteljskih usluga u oblasti industrijskog, zakonskog i naučnog mjeriteljstva. Sljedivost mjerenja koja se provode na osnovu razvijenih etalona i metoda mjerenja podupiru povjerenje industrije, naučne zajednice i svih građana BiH u kvalitet roba i usluga koje se zasnivaju na rezultatima mjerenja u najrazličitijim oblastima ljudskog djelovanja od zaštite okoliša i zdravlja, do osiguranja ekonomskog prostora. Naučno istraživačke aktivnosti koje se provode u Institutu u saradnji sa međunarodnom mjeriteljskom zajednicom usmjerene su na razvoj novih i poboljšanje postojećih mjeriteljskih tehnika i metoda s ciljem zadovoljenja potreba za uslugama u javnom i privatnom sektoru.

Link: https://www.met.gov.ba/bs-Latn-BA/about-us

Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine 

Intelektualno vlasništvo dijeli se u dvije kategorije: industrijsko vlasništvo, koje obuhvaća izume (patente), žigove, industrijski dizajn, oznake geografskog porijekla, topografije integriranog kola i biljne sorte; autorsko pravo, koje obuhvaća književna i umjetnička djela kao što su romani, pjesme, pozorišni komadi, filmovi, muzička djela, umjetnička djela kao što su crteži, slike, fotografije i skulpture, te arhitektonski dizajn. Prava srodna autorskom pravu obuhvaćaju prava izvođača na njihove izvedbe, proizvođača fonograma na njihove snimke i radiodifuznih organizacija na njihove radijske i televizijske programe.

Pravna i fizička lica koja se bave predstavljanjem u postupcima zaštite prava industrijskog vlasništva pred Institutom moraju biti upisana u odgovarajući registar predstavnika koji vodi Institut.

Strana pravna i fizička lica ostvaruju prava u postupcima pred Institutom samo posredstvom predstavnika koji su ovlašteni za predstavljanje i koji su upisani u odgovarajući registar koji vodi Institut.

Link: https://www.ipr.gov.ba/bs/stranica/o-intelektualnom-vlasnistvu